Version User Scope of changes
Nov 14 2009, 2:17 PM EST (current) tamarch
May 23 2009, 11:50 AM EDT maldini 8 words added

Changes

Key:  Additions   Deletions


(PRIMER JEDNOG PROJEKTNOG ZADATKA ZA PROJEKTOVANJE STAMBENE ZGRADE)



SLOBODAN MALDINI:

PROJEKTNI ZADATAK

ZA IZRADU IDEJNOG REŠENJA
STAMBENOG OBJEKTA





PROJEKTNI ZADATAK ZA IZRADU IDEJNOG REŠENJA STAMBENOG OBJEKTA
  1. LOKACIJA:


  1. BLOK:


  1. BROJ OBJEKTA:
Objekat 1
  1. LAMELA:


  1. TIPARHITEKTONSKOG OBJEKTA:
Stambeni arhitektonski objekat, sa poslovnim funkcijama u prizemlju objekta
  1. INVESTITOR:


  1. PROJECT MANAGEMENT:


  1. IZRADIO PROJEKTNI ZADATAK:


  1. DATUM IZRADE PROJEKTNOG ZADATKA:


  1. URBANISTIČKE KARAKTERISTIKE OBJEKTA:
  • Objekat je tipa kolektivnog stanovanja,
  • sa funkcijama opštegradskog linijskog centra u prizemlju.
  • lokacija objekta: naselje
  • objekat 1,
  • lamela 1,
  • u produžetku ulice

  1. URBANISTIČKO – ARHITEKTONSKE KARAKTERISTIKE OBJEKTA:
  • Stambeni objekat sa jednim ulazom
  • Spratnost objekta: P+4+Pk
  • Predvidjene dimenzije u odnosu na regulacionu, odnosno gradjevinsku liniju:

  1. URBANISTIČKO – ARHITEKTONSKA OGRANIČENJA


































  • Predvidjeno je projektovanje stambenog objekta sa sledećom dispozicijom:
  • U Planu detaljne regulacije definisane su regulacione linije na osnovu kojih je izvršena urbanistička regulacija
  • Gradjevinske linije se poklapaju sa regulacionim linijama, tako da je moguće u gradjevinskom pogledu dispoziciju objekata izvršiti prema gradjevinskim i regulacionim linijama
  • Objekti se postavljaju na osnovu postojeće ili planirane regulacione linije, koja je istovremeno i gradjevinska linija
  • Konačnim definisanjem gabarita moguća su odstupanja do maksimalno 10%
  • Visina objekta je definisana brojem nadzemnih etaža

















- Obzirom da se regulaciona i gradjevinska linija poklapaju, moguće je projektovanje objekta po osnovu obe linije










- Obzirom da je visina objekta definisana brojem nadzemnih etaža, moguće je prilikom projektovanja odrediti visinu etaža po osnovu potreba i funkcionalnih zahteva prostora
  1. SADRŽAJ STAMBENE ZGRADE – ZAJEDNIČKE PROSTORIJE:
  • Stambena zgrada sadrži sledeće zajedničke prostorije:
  • Vertikalne komunikacije
  • Horizontalne komunikacije
  • Toplotne podstanice (toplotnu podstanicu)
  • Ostavu pribora za čišćenje zgrade
  • Uredjaj za povećanje pritiska vode (pumpe)
  • Gasnu podstanicu
  • Prostore ili prostorije za vodomere
  • Prostor za glavni razvodni ormar (GRO)
  • Prostor za poštanske sandučiće i sl.
  • Prostorije i prostori koji nisu obavezni su:
  • Stanarske ostave
  • Ostave za bicikle i kolica
  • Zajedničke lodje i terase se ne preporučuju
  • Stanarske ostave za potrebe stanara nisu obavezne, a lociraju se van stana i grupišu se u najnižoj etaži ili na podestima, ali nikako u tavanu
  • Prostorije za smeštaj pribora za čišćenje zgrade – ostava za spremačice je obavezna. Ove prostorije imaju najmanju površinu 2,0m2, a najmanju širinu 1,20m. U prostoriji treba predvideti jedno točeće mesto i slivnik u podu

  1. VERTIKALNE KOMUNIKACIJE:
























































  • Stepenišni prostor mora imati prirodno provetravanje i osvetljavanje preko prozora zenitalnim putem ili preko prodora na fasadi.
  • Zenitalno osvetljenje treba predvideti samo do P+4 sprata bez potkrovlja.
  • Minimalna svetla širina stepenišnog kraka iznosi 110cm, a minimalna svetla širina podesta 120cm, odnosno 140cm ako se sa podesta ulazi u stanove ili lift
  • Svetla visina izmedju dva stepenišna kraka ne sme da bude manja od 220cm
  • Veličina stepenika u okviru formule 2 visine+širina gazišta = 60 – 65cm, s tim što je min. širina gazišta stepenika 28cm, a max. visina 18cm
  • Osobne liftove moraju da imaju stambene zgrade od P+4 etaže i više i to u saglasnosti sa potrebnim kapacitetom i odgovarajućim karakteristikama zgrade
  • Kod stambenih zgrada do najviše P+6 treba predvideti jedan osobni lift za 7 osoba nosivosti 630kg sa automatskim vratima i min. unutrašnjim dim. kabine 110/140cm u koji može da stane invalid sa kolicima. Mogu se koristiti evropske norme EN-1,2
  • Obezbediti nesmetan prilaz hendikepiranim osobama u kolicima sa kote prilaza zgrade do nivoa prizemlja, odnosno, glavne najniže stanice lifta, putem rampe max. nagiba 1:12, u svemu prema važećim propisima .

























































  1. HORIZONTALNE KOMUNIKACIJE:
  • Vetrobran se mora predvideti na glavnom ulazu svake stambene zgrade
  • Vetrobran se mora obezbediti od prodora vlage spolja
  • Min. dimenzije vetrobrana su: širina 180cm, dužina 200cm, visina 240cm
  • Rastojanje od vertikalne komunikacije do najudaljenijeg stana ne može da bude veća od 30m
  • Hodnici duži od 15m moraju da imaju direktno prirodno osvetljenje i provetravanje
  • Hodnik koji opslužuje stanove ima min. svetlu širinu 140cm, a min. svetlu visinu 240cm
  • U nestambenim etažama min. svetla širina iznosi 120cm
  • Kod galerijskog sistema ne dozvoljava se orijentacija dnevnih i spavaćih soba prema galeriji
  • Parapeti prozora koji izlaze na galeriju imaju min. visinu od 170cm
  • Min. svetla širina galerije je 140cm, a min. svetla visina 240cm

  1. SERVISNE PROSTORIJE :
  • Deponije smeća se lociraju po pravilu izvan objekta, kao posebni otvoreni i/ili zatvoreni prostori, a prema UTU
  • Zatvorena sekundarna veza zgrade sa zatvorenim prostorom deponije smeća izvan zgrade dozvoljena je samo preko dobro provetrenog prostora (koridora)
  • Zatvorena deponija smeća mora da ima pored prirodnog i veštačko provetravanje i prirodno osvetljavanje prostorije
  • Stanovi moraju da imaju min. 1 rezervni dimnjak
  • Moguće je projektovanje dimnjaka, za potrebe izgradnje kamina u stanovima i potrebe veštačke ventilacije u stanovima
  • Dimnjak treba tako izvesti da bude na 50cm iznad slemena, a najmanje 200cm iznad površine ravnog krova.
  • Zidani samostalni dimnjak čistog preseka više od 300cm2 raditi kao troslojni od prefabrikovanih elemenata sa atestom

  1. DISPOZICIJA STANOVA:
  • Stanovi se koncentrišu oko stepeništa oko koridora i uz galerije
  • Kod galerijskog sistema stambene prostorije ne smeju biti orijentisane ka severnoj strani

  1. ORIJENTACIJA STANOVA:
  • Stanovi u objektu mogu da budu orijentisani na:
  • Jednu stranu
  • Dve dodirne strane
  • Dve naspramne strane
  • Tri i
  • Četiri strane
  • Stanovi orijentisani samo na jednu stranu ne treba da budu okrenuti prema severu, sem u slučaju izuzetnih urbanističko tehničkih uslova
  • Kod stanova orijentisanih na dve dodirne strane ne preporučuje se severna orijentacija stambenih prostora
  • Kod stanova orijentisanih na dve naspramne strane, kao i onih koji izlaze na tri ili četiri strane treba izbegavati položaj stambenih prostorija ka severu.

  1. ORGANIZACIJA STANA:
  • Organizacioni sklop stana definišemo prema funkcionalnim odnosima osnovnih struktura stana izraženih sistemom medjusobnih komunikacionih veza
  • Pod komunikacijama stana podrazumeva se isključivo ulazni deo (predsoblje), hodnik i degažman preko kojih se moraju ostvariti sve primarne komunikacione veze unutar stana.
  • Komunikacione veze takodje mogu da budu ostvarene kod dupleks stanova preko unutrašnjih stepeništa za koje je poželjno da polaze iz ulaznog dela
  • Pristup prostoriji za obedovanje iz prostorije za pripremu hrane mora da bude direktan
  • Dnevna soba može da ima direktnu vezu sa prostorijama za spavanje, ali ona mora da ima sekundaran karakter
  • Sobe za spavanje ne mogu da budu prolazne
  • Dnevna soba može da bude prolazna samo za pristup do prostora za obedovanje uz postojanje sekundarne veze do prostora za obedovanje preko kuhinje
  • Veza kuhinje i soba sa sanitarnim prostorijama ostvaruje se isključivo preko komunikacija stana
  • U stanovima sa zoniranjem (2,5 sobni i veći) degažman treba da je direktno vezan sa ulaznim delom a ne da se do njega dolazi prolaženjem, na primer, kroz dnevnu sobu.

  1. BROJ SOBA U STANOVIMA I BROJ POSTELJA:
  • Predvidjen je sledeći broj postelja za različite tipove stambenih jedinica:
  • Garsonjere: 1
  • Jednosobni: 1-2
  • Jednoiposobni: 2-3
  • Dvosobni: 3
  • Dvoiposobni: 4
  • Trosobni: 4
  • Troiposobni: 5
  • Četvorosobni: 6
  • Četvoroiposobni: 7
  • Petosobni: 8

  1. VELIČINA STANA:
  • Minimalna širina ulaznog prostora u stanovima iznosi 120cm, a sekundarnih komunikacija 90cm
  • Konstruktivna visina sprata mora da bude modularna u koraku od 10cm
  • Čista min. visina stambenih prostorija je 260cm
  • Veće visine se dozvoljavaju ako to odredjuju urbanističko tehnički uslovi (definisana kota venca)
  • Kod dupleksa se dozvoljava minimalna visina spavaćih soba od 240cm, a pomoćnih prostorija od 220cm
  • Minimalna visina parapeta je 90cm
  • Minimalna širina dnevne sobe je 360cm
  • Min. širina spavaće sobe sa bračnim ležajem je 270cm
  • Min. širina spavaće sobe sa dva ležaja (dečija soba) je 240cm
  • Min. širina sobe sa jednom posteljom je 190cm

  1. MINIMALNE POVRŠINE PROSTORIJA I STANOVA (m2) - GARSONJERE:
  • Dnevna soba: 16
  • Prostorija za obedovanje: 4
  • Prostor za pripremanje hrane: 4,5
  • Prostorija za pripremu hrane u kojoj se obeduje: 8,5
  • Kupatilo sa WC-om: 3,3
  • Neto površina stana: 24

  1. MINIMALNE POVRŠINE PROSTORIJA I STANOVA (m2) – JEDNOSOBNI STANOVI
  • Dnevna soba: 17
  • Prostorija za obedovanje: 4
  • Prostorija za pripremanje hrane: 4,5
  • Prostorija za pripremu hrane u kojoj se obeduje: 8,5
  • Izdvojena prostorija za hranu – ostava: 1
  • Plakarska ostava: 0,6
  • Kupatilo sa WC-om: 3,3
  • Neto površina stana: 33
  • Neredukovane površine balkona, lodja i terasa: 1,0
  • Ukupna površina stana: 34,0

  1. MINIMALNE POVRŠINE PROSTORIJA I STANOVA (m2) – JEDNOIPOSOBNI STANOVI
  • Dnevna soba: 17
  • Spavaća soba sa jednim krevetom: 6 - 9
  • Prostorija za obedovanje: 4
  • Prostorija za pripremanje hrane: 4,5
  • Prostorija za pripremu hrane u kojoj se obeduje: 8,5
  • Izdvojena prostorija za hranu – ostava: 1,4
  • Plakarska ostava: 0,6
  • Kupatilo sa WC-om: 3,3
  • Neto površina stana: 40
  • Neredukovane površine balkona, lodja i terasa: 2,0
  • Ukupna površina stana: 42,0

  1. MINIMALNE POVRŠINE PROSTORIJA I STANOVA (m2) – DVOSOBNI STANOVI:
  • Dnevna soba: 18
  • Spavaća soba: 11
  • Prostorija za obedovanje: 4,8
  • Prostorija za pripremanje hrane: 5,0
  • Prostorija za pripremu hrane u kojoj se obeduje: 9,0
  • Izdvojena prostorija za hranu – ostava: 1,4
  • Plakarska ostava: 0,6
  • Kupatilo sa WC-om: 3,5
  • Neto površina stana: 46
  • Neredukovane površine balkona, lodja i terasa: 2,0
  • Ukupna površina stana: 48,0

  1. MINIMALNE POVRŠINE PROSTORIJA I STANOVA (m2) – DVOIPOSOBNI STANOVI:
  • Dnevna soba: 18
  • Roditeljska soba: 11
  • Spavaća soba sa jednim krevetom: min 6,max 9
  • Prostorija za obedovanje: 5,8
  • Prostorija za pripremu hrane: 5,5
  • Prostorija za pripremu hrane u kojoj se obeduje: 9,5
  • Izdvojena prostorija za hranu – ostava: 1,6
  • Plakarska ostava: 0,6
  • Kupatilo sa WC-om: 3,5
  • Kupatilo bez WC-a: 2,4
  • WC – posebna prostorija: 1,2
  • Neto površina stana: 58
  • Neredukovane površine balkona, lodja i terasa: 2,0
  • Ukupna površina stana: 60,0

  1. MINIMALNE POVRŠINE PROSTORIJA I STANOVA (m2) – TROSOBNI STANOVI:
  • Dnevna soba: 18
  • Roditeljska soba: 11
  • Spavaća soba sa dva kreveta: 11
  • moguća varijanta spavaća soba sa jednim krevetom min 6, max 9
  • Prostorija za obedovanje: 5,8
  • Prostorija za pripremanje hrane: 6,0
  • Prostorija za pripremu hrane u kojoj se obeduje: 9,5
  • Izdvojena prostorija za hranu – ostava: 1,6
  • Plakarska ostava: 0,6
  • Kupatilo sa WC-om: 3,7
  • WC – posebna prostorija: 1,2
  • Neto površina stana: 66
  • Neredukovane površine balkona, lodja i terasa: 2,0
  • Ukupna površina stana: 68,0

  1. MINIMALNE POVRŠINE PROSTORIJA I STANOVA (m2) – TROIPOSOBNI STANOVI:
  • Dnevna soba: 18
  • Roditeljska soba: 11
  • Spavaća soba sa dva kreveta: 11
  • spavaća soba sa jednim krevetom min 6, max 9
  • Prostorija za obedovanje: 6,9
  • Prostorija za pripremanje hrane: 6,5
  • Prostorija za pripremu hrane u kojoj se obeduje: 11,0
  • Izdvojena prostorija za hranu – ostava: 1,8
  • Plakarska ostava: 0,6
  • Kupatilo sa WC-om: 3,7
  • WC – posebna prostorija: 1,2
  • Neto površina stana: 78
  • Neredukovane površine balkona, lodja i terasa: 2,0
  • Ukupna površina stana: 80,0

  1. MINIMALNE POVRŠINE PROSTORIJA I STANOVA (m2) – ČETVOROSOBNI STANOVI:
  • Dnevna soba: 19
  • Roditeljska soba: 11
  • 2x spavaća soba sa dva kreveta: 11 ili
  • 2x spavaća soba sa jednim krevetom min. 6, max 9
  • Prostorija za obedovanje: 7,9
  • Prostorija za pripremanje hrane: 6,5
  • Izdvojena prostorija za hranu – ostava: 1,8
  • Plakarska ostava: 0,6
  • Kupatilo sa WC-om: 3,8
  • WC – posebna prostorija: 1,2
  • Neto površina stana: 86
  • Neredukovane površine balkona, lodja i terasa: 2,0
  • Ukupna površina stana: 88,0

  1. MINIMALNE POVRŠINE PROSTORIJA I STANOVA (m2) – ČETVOROIPOSOBNI STANOVI:
  • Dnevna soba: 20
  • Roditeljska soba: 11
  • 2x spavaća soba sa dva kreveta: 11 ili
  • 2 x spavaća soba sa dva kreveta 11 i spavaća soba sa jednim krevetom min 6, max 9
  • 1x spavaća soba sa jednim krevetom min 6, max 9
  • Prostorija za obedovanje: 8,3
  • Prostorija za pripremanje hrane: 6,5
  • Izdvojena prostorija za hranu – ostava: 2,0
  • Kupatilo sa WC-om: 3,8
  • WC – posebna prostorija: 1,2
  • Neto površina stana: 98
  • Neredukovane površine balkona, lodja i terasa: 2,0
  • Ukupna površina stana: 100,0

  1. MINIMALNE POVRŠINE PROSTORIJA I STANOVA (m2) – PETOSOBNI STANOVI:
  • Dnevna soba: 21
  • Roditeljska soba: 11
  • 2x spavaća soba sa dva kreveta: 11
  • 2 x spavaća soba sa dva kreveta 11 i spavaća soba sa jednim krevetom min 6, max 9
  • Prostorija za obedovanje: 8,5
  • Prostorija za pripremanje hrane: 6,5
  • Izdvojena prostorija za hranu – ostava: 2,0
  • Kupatilo sa WC-om: 3,8
  • WC – posebna prostorija: 1,2
  • Neto površina stana: 105
  • Neredukovane površine balkona, lodja i terasa: 2,0
  • Ukupna površina stana: 107,0

  1. POVRŠINA STAMBENIH JEDINICA PREMA PDR-e:
  • Prema Planu detaljne regulacije, očekovana je prosečna površina stana 52,5kvm;
  • Ovo je manje od proseka za grad Novi Sad iz 2004. godine, koji je iznosio 60,6 kvm
  • Prema PDR-e, predvidjena minimalna površina stana je 50kvm
  • U projektu se teži ostvarenju veće prosečne površine stana, a predložena prosečna površina je min. 60 kvm
  • Minimalna površina jedne stambene jedinice je 24 kvm neto. Ispod ove površine nije dozvoljeno projektovanje i izgradnja stanova.
  • Maksimalna površina stana u PDR-e nije definisana i u zavisnosti je od projekta, potreba i funkcije objekta.

  1. STANDARD I NIVO OPREMLJENOSTI STAMBENIH JEDINICA:
  • Standard i nivo opremljenosti stambenih jedinica nisu definisani planom, medjutim, potrebno je primeniti visok standard pri projektovanju stambenih jedinica, materijala za ugradnju i opreme

  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE OBJEKTA – PRIZEMLJE:
  • Prema Planu detaljne regulacije (PDR), u prizemljima višeporodičnih objekata bloka 15/10, duž produžetaka ulica Bate Brkića i Braće Dronjak, predvidjeno je ostvarenje funkcija opštegradskog linijskog centra
  • Prizemlje objekta može da sadrži javne namene poslovanja i
  • sadržaje trgovine
  • uz sadržaje trgovine potrebno je projektovati i magacinske prostore
  • u svrhu magacinskih prostorija moguće je koristiti dvonamenski prostor skloništa, pa je u tom pogledu potrebno prilagoditi projekat
  • Prema PDR-e, nije dato ograničenje u pogledu visine prostora prizemne etaže.














  • Prizemlje objekta sadrži javne funkcije: ulazni prostor, hol, predliftovski prostor, kao i eventualne zajedničke prostorije (biciklana, prostor za obezbedjenje objekta i video nadzor, prostor zimske ostave (cveće, alat) i dr.











- Potrebno je, u skladu sa UT uslovima, istražiti mogućnost povećanja spratne visine prizemlja.
- Ukoliko je moguće dobro je u sklopu spratne visine prizemlja predvideti galerijski prostor.
- Na taj način moguće je izdvojiti javne od internih funkcija poslovnog prostora.
- Rezultat je povećanje kvaliteta poslovno – trgovačkih funkcija prizemlja objekta
  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE OBJEKTA - SUTEREN
  • Prema PDR-e, nije predvidjena izgradnja suterenske etaže, iz razloga vrlo visokog nivoa podzemnih voda
  • Minimalan nivo podzemnih voda za područje Bistrice je: 74,00 do 75,85
  • Maksimalni nivo podzrmnih voda za područje Bistrice je: 78,10 do 78,50
  • Potrebno je fundirati i projektovati prizemne etaže obzirom na uslove minimalnog i maksimalnog nivoa podzemnih voda za ovo područje

  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE – TIPSKI SPRAT
  • Tipski sprat ima funkcionalne karakteristike stambenog objekta, sa stanovima postavljenim oko vertikalnih komunikacija – osobnog dizala (lifta) i zajedničkog stepeništa
  • Moguće je projektovanje nekoliko karakterističnih funkcionalnih tipova sprata, kao što su:
  • Tipski sprat koji sadrži dva, tri, četiri ili više stanova na stepeništu
  • Sprat koji sadrži tri ili više stanova na dva stepeništa
  • Sprat koji sadrži stanove komponovane u dva nivoa (dupleksi)
  • Sprat sa terasasto postavljenim stambenim jedinicama
  • Sprat sa atrijumskim sistemom dispozicije stambenih jedinica
  • Sprat sa koridorom
  • Sprat bez koridora
  • Sprat sa galerijski rešenim koridorom
  • Sprat sa individualnim direktnim ulazima u stanove (moguće je ovo rešenje dati na poslednjoj spratnoj etaži)
  • Bez obzira što se radi o visini stambenog objekta P+4+Pk, potrebno je projektovati lift ili osobnu dizalicu.
  • Pri tom, posebnu pažnju treba posvetiti dovoljnom dimenzionisanju lifta, koji treba da bude višenamenski: osobni i laki teretni.
  • Stepenište se dimenzioniše na taj način da je moguća njegova upotreba prilikom nošenja kabastih – gabaritnih predmeta i stvari













- Potrebno je težiti organizaciji sprata sa manjim brojem stambenih jedinica
- Idealno je ostvarenje 2 do tri stambene jedinice po jednoj spratnoj etaži
- Takodje, potrebno je izbegavati veći broj manjih stambenih jedinica na jednom spratu
  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE – POTKROVNA I KROVNA ETAŽA
  • Prema PDR-e, predvidjena je izrada potkrovne etaže koja je završena kosom krovnom konstrukcijom sa vertikalnim nadzitkom, ili
  • Kao puna etaža manjeg horizontalnog gabarita, koja je povučena u odnosu na obodne gradjevinske linije i pokrivena kosim krovom
  • U potkrovnoj etaži može da postoji samo jedna etaža, odnosno, nije dozvoljeno formiranje dve ili više potkrovnih etaža
  • Ovo ne ograničava mogućnost formiranja dupleks stambenih jedinica na poslednjoj spratnoj etaži, pri čemu potkrovna etaža može da pripadne površini stana ispod
  • Moguće je formirati i tripleks stambene jedinice
  • Postoji mogućnost formiranja stambenih jedinica sa galerijom ili galerijama iznad
  • Moguća je kompozicija odvojenih stambenih jedinica po vertikalnim ravnima, umesto po horizontalnim
  • Takodje, moguća je kompozicija odvojenih stambenih jedinica u kombinovanim vertikalno-horizontalnim kompozicijama
  • Objekte je potrebno projektovati sa kosim krovom nagiba do 30 stepeni
  • Nisu dozvoljeni ravni krovovi na stambenim zgradama
  • Nisu dozvoljeni mansardni krovovi na stambenim zgradama
  • Nije definisana vrsta krovnog pokrivača, pa je moguće upotrebiti sve vrste krovnih pokrivača koji odgovaraju standardima
  • Takodje, nije definisana vrsta – tip krovne konstrukcije, pa je moguće primeniti različite tipove krovnih konstrukcija i konstruktivnih sistema
  • Predlažem primenu savremenih konstruktivnih sistema – konvencionalnih ali i nekonvencionalnih konstruktivnih sistema







- U slučaju kada se radi o punoj etaži manjeg horizontalnog gabarita koja je povučena, logično je da je tada moguće u povučenom delu formirati krovnu terasu.
- formiranje dupleks jedinica nije definisano Planom detaljne regulacije. Moguće je formirati dupleks stambene jedinice, kako na spratnim etažama, tako i u okviru poslednje spratne etaže, s tim da je potkrovna etaža gornja spratna etaža dupleksa
  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE STANOVA - GARSONJERE
  • Garsonjera je stan minimalne površine funkcionalno organizovan za život jedne do dve osobe
  • Sadrži jedinstven prostor za boravak: dnevni i noćni, kuhinjsku nišu i kupatilo
  • Kupatilo sadrži WC, tuš kadu veličine min. 80/80cm, a dubine 30cm, umivaonik, mašinu za pranje rublja i slivnik
  • Prema PDR-e, nije dozvoljeno projektovanje stanova površine manje od 24 kvm

  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE STANOVA- JEDNOSOBNI STANOVI, JEDNOIPOSOBNI STANOVI:
  • Jednosobni stan ima izdvojene funkcije obedovanja i pripremanja hrane, dok jednoiposobni ima mogućnost izdvajanja noćnih od dnevnih funkcija.
  • Ovi stanovi sadrže:
  • prostorije za komuniciranje u stanu (predsoblje, hodnik),
  • prostoriju za pripremanje hrane (kuhinju),
  • prostor za obedovanje,
  • sobe,
  • kupatilo sa WC-om, tuš kadom (min. 80/80cm, dubine 30cm) ili kadu min. dužine 140cm, umivaonik, mašinu za pranje rublja i slivnik
  • ostavu za hranu koja može da bude hladna (na lodji) ili u okviru stana, ili kao plakarska ostava za namirnice
  • Broj jednosobnih stanova po PDR-e nije definisan, medjutim, postavljena je preporuka o ostvarenju minimalne prosečne neto površine od 60 kvm.

  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE STANOVA – DVOSOBNI STANOVI
  • Osnovni sadržaji dvosobnih stanova su isti kao kod jednosobnih i jednoiposobnih stanova (prethodna tačka).
  • Ovaj tip stambenih jedinica ima jednostavnu i logičnu shemu komunikacija, preko ulaznog prostora.
  • Obzirom na postojanje dve odvojene sobe, moguće je projektom izdvojiti dnevne i noćne funkcije u stanu.
  • To ujedno podrazumeva i izdvajanje, zoniranje tihih i bučnih funkcija u stanu. Tako ovaj tip stana dobija izdvojen spavaći deo u mirnoj, noćnoj zoni.
  • Kupatilo se u funkcionalnom pogledu vezuje za noćni boravak.
  • Kod luksuznijih varijanti dvosobnih stanova moguće je projektovati i dva odvojena mokra čvora: WC i kupatilo sa WC-om. U tom slučaju poželjno je projektovati WC uz javni deo stana – ulaz i dnevni boravak.
  • Prostor za pripremanje hrane sa ostavom i prostorom za obedovanje može biti projektovan kao izdvojena celina ili
  • prostorija za obedovanje može da se prisajedini dnevnom boravku i sa njim da čini funkcionalnu celinu ili
  • prostorija za obedovanje projektom može da bude izdvojena kako od kuhinje tako i od dnevnog boravka

  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE STANOVA – DVOIPOSOBAN, TROSOBAN STAN
  • U funkcionalno organizacionom smislu kod trosobnih i većih stanova projektom se formira jasna segregacija dnevnog i noćnog boravka, javnog i intimnog, bučnog i tihog.
  • Osnovne funkcionalne celine su:
  • Prostorije za komunikaciju u stanu koje usmeravaju i izdvajaju zone dnevnog i noćnog boravka.
  • Prostorije dnevnog, javnog, bučnog boravka koje obuhvataju: dnevnu sobu, kuhinju i trpezariju, i koje projektom mogu da se medjusobno povezuju ili razdvajaju u raznim prostornim kombinacijama. Uz ovaj blok prostorija može da se projektuje i boravak na otvorenom: lodja, balkon ili terasa.
  • Prostorije noćnog, intimnog, tihog boravka koje obuhvataju blok spavaćih soba sa pratećim (servisnim) sadržajima i, moguće, prostorom za boravak na otvorenom.
  • Prostorije za ličnu higijenu: kupatilo sa WC-om, tuš kadom min. dimenzija 90/90cm i dubine 30cm ili kadom min. dužine 160cm, umivaonikom, (mašinom za pranje rublja) i slivnikom, koje se projektuje uz zonu spavaćih soba i izdvojeni WC sa umivaonikom, (mašinom za pranje rublja i slivnikom) u zoni ulaza u stambenu jedinicu.
  • U trosobnim i većim stanovima poželjan je i bide u kupatilu.
  • Servisni prostori u stanu.
  • Izdvojen servisni prostor za mašinu za pranje rublja sa slivnikom. Ovaj prostor može da ima i druge servisne sadržaje, a može da se projektuje i u okviru prostorije izdvojenog WC-a ili u okviru kupatila.
  • Garderoba - garderober
  • Plakar za ostavljanje kućnog pribora
  • Ostava za hranu je obavezna, a može da bude hladna (na lodji) ili u okviru stana
  • Postoje različite mogućnosti dispozicije ovog tipa stanova.
  • Prema orjentaciji: jednostrano, dvostrano i višestrano orjentisan stan
  • Prema dispoziciji prostorija:
  • stan sa centralnim dnevnim boravkom i spavaćim sobama grupisanim okolo njega
  • stan sa centralnim dnevnim boravkom i spavaćim sobana koncentrisanim u zoni izvan dnevnog boravka
  • stan sa izdvojenim dnevnim boravkom u odnosu na ostali deo stana
  • stan sa dnevnim i noćnim boravkom postavljenim oko centralnog koridora stana
  • stan sa dnevnim/javnim funkcijama (kuhinja, trpezarija i dnevni boravak, te servisne funkcije) na jednom nivou, noćnim/intimnim funkcijama (spavaće sobe sa blokom za higijenu) na drugom nivou
  • stan sa dnevnim boravkom i kuhinjom u istom nivou, dok su spavaće sobe koncentrisane oko galerije iznad dnevne sobe
  • Prema dispoziciji ulazne partije, moguće je formirati sledeće kompozicije trosobnog stana:
  • Sa ulaznom partijom u centralnoj stambenoj zoni
  • Sa ulaznom partijom postavljenom u vezi sa koridorom – hodnikom koji povezuje stambene prostore
  • Sa ulaznom partijom u nivou dnevnog boravka i kuhinje, na nižem (donjem) nivou ili
  • Sa ulaznom partijom postavljenom na gornjem nivou stana

  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE STANOVA – TROIPOSOBNI STAN
  • U funkcionalno organizacionom smislu projektuje se isto kao i standardan trosoban stan, kojem je dodata soba male kvadrature (6-10kvm)
  • Sve ostale karakteristike su iste kao i kod trosobnog stana
  • Kod troiposobnog stana obavezna je upotreba dva odvojena mokra čvora: WC-a i kupatila, a bolje je rešenje projektovanje dva odvojena kupatila. Jedno od dva kupatila ujedno može da ima i servisnu funkciju sa mašinom za pranje rublja.

  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE STANOVA – ČETVOROSOBAN, ČETVOROIPOSOBAN, PETOSOBAN I VEĆI STAN
  • Standard četvorosobnog stana podrazumeva:
  • Potpuno odvojene funkcionalne celine dnevnog i noćnog boravka, noćnog boravka roditelja od noćnog boravka dece, noćnog boravka, dnevnog boravka i sobe za rad
  • Odvojene funkcionalne celine kuhinje i trpezarije, kuhinje i ostave, servisa
  • Odvojene funkcionalne celine ulaza za posetioce i servisnog ulaza u stan
  • Odvojene celine kupatila za roditelje (master kupatilo) i kupatila za decu, poseban WC koji je vezan za dnevni boravak ili ulaznu partiju u stan
  • Odvojene celine dnevnog i radnog prostora
  • Ovaj tip stana podrazumeva minimalno dve lodje ili veliku terasu koja može da primi stambene funkcije

  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE STANOVA – PENTHAUS
  • Predstavlja stan na poslednjoj etaži stambene zgrade, u prvobitnom značenju to je stan na krovnoj terasi, naslonjen na stranu susedne više zgrade. U savremenom značenju, to je stan, najčešće jedini stan na završnoj etaži, u jednom ili dva nivoa, okružen terasama, visokog kvaliteta stanovanja i sa izuzetno atraktivnim vizurama.
  • Moguće je formiranje penthausa kao jedinog stana na etaži ili kao jednog od dva stana na etaži.
  • Moguće je formiranje penthaus stana u jednom ili više nivoa.
  • Ukoliko je penthaus formiran na dva nivoa, prema PDR-e, donja etaža nije potkrovna etaža.
  • Takodje, prema PDR-e, moguće je formirati ovaj tip stana putem povlačenja završne etaže u odnosu na fasadu objekta. U tom slučaju, moguće je formirati i krovnu terasu na delu krova.
  • Pentahus može da ima lift koji se završava unutar prostora samog stana, odnosno, predstavlja privatan lift na toj etaži. U tom slučaju, lift se nalazi u holu stana ili čak u delu stana koji je namenjen dnevnom boravku. Ostali korisnici ne mogu da koriste lift na etaži penthausa, osim ukoliko ne poseduju ključ.
  • Funkcionalna dispozicija prostora kod penthausa je slobodna i nekonvencionalna.
  • Čest je slučaj da se penthaus formira okolo središnjeg prostora dnevnog boravka ili ateljea, koji ima izuzetno veliku visinu i dobro je prosvetljen, jer je, po pravilu, jedan ceo zid projektovan da bude u staklu, ili je zenitalno osvetljen.
  • Moguće je formiranje penthausa u jednom, dva ili više nivoa.
  • Moguće je formiranje krovne bašte, staklenika, pa čak i atrijuma na krovu.
  • Nije redak slučaj projektovanja bazena za plivanje na krovnoj etaži ili krovnoj terasi.
  • Takodje, nije redak slučaj formiranja unutrašnjeg bazena za plivanje u ovom tipu stana.
  • Penthaus može da bude projektovan i u formi ateljea. U tom slučaju, projekat i dispozicija funkcionalnih celina je nekonvencionalan i različit od projekta do projekta.

  1. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE STANOVA – KROVNI ATELJEI
  • Projektuju se na nekonvencionalan način, uz primenu principa za projektovanje penthausa

  1. FUNKCIJE SPORTA I REKREACIJE U SKLOPU STAMBENE ZGRADE
  • U prostore za sport i aktivnu i pasivnu rekreaciju spadaju:
  • Sale za fizičko vežbanje: fitnes dvorane, trim sale, teretane i dr.
  • Prostori za fizički oporavak i pasivnu rekreaciju: prostorije za masažu, saune (sa pripadajućim prostorijama), prostorije za fizički odmor i dr.
  • Prostori za sportove u vodi: bazeni, individualni i zajednički bazeni
  • Bazeni za masažu

  1. FUNKCIJE ZA ODRŽAVANJE I KUĆNE SERVISE U SKLOPU STAMBENE ZGRADE
  • U ove prostore spadaju :
  • Prostorije za pranje i sušenje rublja
  • Prostorije za peglanje rublja
  • Ostali kućni servisni prostori
  • Prostori za bavljenje hobijem i okupljanje stanara

  1. ZAJEDNIČKE PROSTORIJE ZA DRŽANJE BICIKALA, MOPEDA I DR.

  • Potrebno je obezbediti:
  • Zajedničku prostoriju ili više zajedničkih prostorija za držanje bicikala, mopeda i drugih malih saobraćajnih sredstava i sportskih rekvizita




  1. ULAZNI HOL:
  • Ulazni hol u zgradu treba da bude projektovan kao reprezentativan prostor
  • Posebnu pažnju treba posvetiti enterijerskoj obradi hola i upotrebljenim materijalima, koji treba da budu atraktivni i kvalitetni
  • Ulazni hol treba da sadrži: vetrobran, denivelaciju za slučaj vremenskih nepogoda i snežnih padavina, dupla ulazna vrata sa tampon zonom, prostor za poštanske sandučiće, reklamni materijal.
  • U sklopu ulaznog hola moguće je projektovati prostoriju za osobu fizičko-tehničke zaštite objekta i video nadzora objekta
  • Takodje, u sklopu hola je moguće projektovati prostoriju za smeštaj bicikala, mopeda i drugih mikroprevoznih sredstava
  • Hol treba da sadrži opremu namenjenu hendikepiranim i starim osobama, koja im olakšava kretanje
  • Osvetljenje hola treba da bude kvalitetno i dovoljne jačine
  • Ulazni hol treba da bude oplemenjen ukrasnim zelenilom

  1. ZAJEDNIČKI HODNICI:
  • Zajednički hodnici i koridori, kao i liftovski predprostori na spratovima, treba da budu dimenzionisani u skladu sa potrebama prenošenja kabastih predmeta i prolaz hendikepiranih osoba.
  • Bitna je prirodna osvetljenost zajedničkih hodnika i njihova prirodna provetrenost.
  • Svi pravci kretanja treba da budu jasni i logični.
  • Ispred ulaznih vrata svakog stana takodje je potrebno je predvideti prostor optimalnih dimenzija koji je namenjen manipulaciji korisnika

  1. TERASE:













































  • U projektnoj dokumentaciji je potrebno posebnu pažnju posvetiti projektima terasa, lodja i krovnih terasa.
  • Terase, odnosno lodje, treba projektovati uz sve tipove stambenih jedinica, ukoliko za to postoje uslovi.
  • Prema standardima, balkone, lodje i terase treba da imaju svi stanovi izuzev garsonjera.
  • Minimalna površina ovih prostora, zavisno od sobnosti stana, treba da se kreće od min. 2,0 do 4,0m2
  • Minimalna dubina je 140cm
  • Najbolji položaj ovih prostora je ispred dnevne sobe ili prostorije za obedovanje.
  • Terase, odnosno lodje, treba projektovati kao: terase za boravak i kao servisne lodje.
  • Servisne lodje treba postaviti neposredno uz kuhinjski odnosno trpezarijski blok.
  • Boravišne lodje treba postaviti neposredno uz prostor za dnevni boravak ili uz spavaće sobe.
  • Za tipove trosobnih i većih stanova treba predvideti najmanje dve lodje.
  • Na završnoj – potkrovnoj etaži moguće je predvideti krovnu terasu u onom delu u kojem je završna etaža povučena u odnosu na fasadu objekta.
  • Lodje i terase treba snabdeti opremom, kao što su: nadstrešnice, vetrobrani, tranzene, brisoleji, tende i dr.
  • Potrebno je terase i lodje opremiti plakarima, po potrebi.
  • Ograde na terasama treba projektovati u skladu sa standardima, na visini i uz upotrebu standardnih materijala.















































  1. FASADE:














































  • Potrebno je posebnu pažnju posvetiti projektu fasade.
  • PDR nije definisao projekte fasada, medjutim, dao je naznake da arhitektura stambenih blokova u naselju »Bistrica« treba da bude modernog izraza
  • Predlažem da arhitektura fasada,kako u estetskom oblikovanju, tako i u materijalizaciji, bude u skladu sa savremenim tokovima u arhitekturi
  • Fasade treba projektovati na taj način da u potpunosti zadovolje funkcionalne karakteristike: zaštitu od prekomernog sunčevog zračenja, zaštitu od atmosferskih nepogoda, zadovoljenje konstruktivnih potreba, zadovoljenje estetskih potreba, omogućenje dobre insolacije stanova, omogućenje dobre provetrenosti stanova i dr.
  • Prilikom projektovanja fasada, moguće je koristiti savremena sredstva arhitektonskog izraza: kompoziciju masa, kompoziciju punih i praznih površina, boja, tekstura, predvideti upotrebu savremenih materijala...
  • Fasada treba da oblikuje i jasno izrazi arhitektonski izraz jednog objekta i svaki aspekt njegove funkcije
















































  1. JAVNO SKLONIŠTE
  • Potrebno je predvideti prostor – objekat javnog skloništa
  • Prema uslovima koje daje PDR Bistrica, u okviru svakog stambenog objekta predvidjeno je sklonište
  • Takodje, prema istom PDR, predvidjena je izgradnja skloništa u sastavu objekata koji se nalaze u produžetku ulice Bate Brkića, u okviru svakog stambenog objekta
  • Sklonište se dimenzioniše za korišćenje 50% stanovnika objekta (ili bloka)
  • Sklonište treba projektovati sa otpornošću 100kPa
  • Sklonište treba da sadrži minimalno 3 sklonišna mesta
  • Sklonište se projektuje kao dvonamensko sklonište
  • Drugu namenu skloništa treba prilagoditi potrebama korisnika stambenog bloka – stambene zgrade



























- moguće je projektovanje objekta skloništa sa drugom namenom kao:
- zajednička prostorija,
- magacin lokala koji se nalazi u prizemlju
- neka druga poslovna namena
  1. JAVNE GARAŽE U STAMBENIM BLOKOVIMA:






















  • Prema PDR-e, predvidjena je izgradnja garaža unutar površina stambenih blokova
  • Garaže su predvidjene kao privatne garaže
  • Garaže se grade u okviru pojedinih višeporodičnih objekata
  • Prema PDR-e, predvidjeno je da na jednu stambenu jedinicu bude obezbedjeno jedno parking mesto, s tim da najmanje 50% vozila treba da bude smešteno u garažama
  • Takodje, prema PDR-e, predvidjena je izgradnja parking prostora na dve etaže
  • Izgradnjom dvoetažnih parkirališta, prizemna etaža može da ima funkciju individualnih garaža

























  1. ELEMENTI KONSTRUKCIJA, MATERIJALI I OBRADA ZGRADE:
  • Stambena zgrada mora da bude trajnog karaktera
  • Prema Generalnom planu, ne mogu se graditi objekti viši od P+6, odnosno, sedam nadzemnih etaža
  • Prizemljem sa stanovima se smatra etaža čija je kota poda min. 60cm, a max. 150cm u odnosu na kotu zaštitnog trotoara
  • Materijali koji se upotrebljavaju za gradnju u stambenoj izgradnji moraju da imaju dovoljan stepen otpornosti prema svim uticajima kojima mogu da budu izloženi
  • U gradnji mogu da budu korišćeni svi provereni i atestirani materijali.
  • U izboru materijala prednost imaju po pravilu lokalni materijali i to prvenstveno glineni
  • Kod projektovanja konstrukcije treba se pridržavati svih važećih propisa, pravilnika i standarda

  1. KONSTRUKCIJA STEPENIŠTA:
  • U konstruktivnom pogledu stepeništa moraju da budu izvedena u skladu sa važećim tehničkim propisima
  • Stepenište treba da vodi od najniže do najviše etaže u zgradi
  • Stepenišni prostor od prostorije podruma i tavana mora da bude odvojen vratima sigurnosnim od požara
  • Kod objekata višim od jednog sprata stepenište mora da bude izgradjeno u masivnim zidovima u zasebnom prostoru, sa podestima i tavanicom od armiranog betona ili nekog drugog negorivog materijala
  • Izmedju spratova mora da bude odmorište ako je spratna visina veća od 3,00m
  • Konstruktivni deo ograde stepeništa mora da bude izradjen od metala
  • Materijali koji se upotrebljavaju za stepenice moraju da budu otporni na požar

  1. KROVOVI:
  • Krovovi treba da budu kosi, konstruktivno stabilni, izvedeni od trajnih materijala
  • Ravan krov se može primeniti samo u izuzetnim slučajevima u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima

  1. DIMNJACI:
  • Dimnjaci se izvode za priključenje ložišta za centralno grejanje objekta, etažno centralno grejanje stanova, lokalno grejanje pećima ili kao sigurnosni dimnjaci
  • Dimnjaci treba da ispunjavaju zahteve važećih propisa u vezi zaštite od požara, buke, zdravlja, higijene, bezbednosti, zaštite okoline, kao i zahteve mehaničke otpornosti i stabilnosti, zaštite od toplote i dimnih gasova
  • Dimnjaci počinju od najniže etaže i moraju da budu troslojni i vertikalni
  • Dozvoljava se eventualno skretanje, ali najviše 300 u odnosu na vertikalu
  • Kod krovova sa nagibom do 200 ili ravnih, visina dimnjaka treba da iznosi 1m iznad krovne ravni
  • Ukoliko je ugao nagiba krova veći od 200, visina dimnjaka od krovne ravni odredjuje se u zavisnosti od udaljenosti dimnjaka od slemena, prema podacima iz tehničke literature
  • Na jedan kanal mogu se priključiti dve peći na istoj etaži, a max. do tri peći
  • Pri tome visinska razlika na istom kanalu mora da bude min 30cm
  • Dimnjaci ne mogu da služe kao noseći elementi

  1. SPOLJNI PROZORI I VRATA:
  • Svi prozori i vrata na objektu moraju u svemu da odgovaraju zahtevima važećih standarda
  • Dimenzije prozora, balkonskih i drugih spoljašnjih vrata u stanovima moraju da budu uskladjene sa modularnom koordinacijom mera i konstruktivnim sistemom gradjenja
  • Prozori se izradjuju od kvalitetnih materijala, a mogu da budu drveni, PVC, aluminijumski ili u kombinaciji drvo-aluminijum i sl.
  • Prozori i balkonska vrata moraju da zadovolje važeće standarde za zaštitu od buke, vode i gasova, a naročito zaštitu od gubitaka toplote
  • Ulazna vrata u stambenu zgradu moraju da budu izradjena od kvalitetnog materijala i da zadovolje sve zakonom propisane standarde
  • Ulazna vrata u zgradu moraju da se otvaraju u polje (van zgrade)
  • Najmanja širina ulaznih vrata je 1,20m

  1. UNUTRAŠNJA VRATA:
  • Unutrašnja vrata u stanovima moraju da odgovaraju važećim standardima
  • U industrijalizovanoj gradnji obavezna je upotreba serijskih proizvoda
  • Dovratnici mogu da budu metalni ili drveni

  1. ZAVRŠNI RADOVI NA ZGRADI:
  • Završni radovi se izvode u eksterijeru i enterijeru objekta i to na:
  • Fasadama
  • krovovima
  • Unutrašnjim zidovima,
  • Plafonima,
  • podovima,
  • kao sanitarna oprema
  • termo oprema
  • elektro oprema...

  1. PARKINZI
  • Predvidjena je izgradnja parking mesta duž obodnih ulica bloka 15/10
  • Za svaku stambenu jedinicu potrebno je obezbediti minimalno jedno parking mesto
  • Postoji mogućnost izgradnje dvoetažnih parkirališta
  • Parkiranje individualnih motornih vozila je predvidjeno duž obodnih ulica i unutar bloka, na mestima gde je regulacionim planom to predvidjeno
  • Parkiranje u ulicama se vrši postavljanjem motornog vozila upravno na kolovoz
  • Predvidjena je širina parking prostora za parkiranje upravno na saobraćajnicu 2,30-2,50m,
  • Dužina mesta za parkiranje upravno na saobraćajnicu iznosi od 4,60 m.
  • Radi se parking mesto sa prepustom, koji se preporučuje zbog uštede prostora, pri tom je dužina parking mesta 5,0m
  • U slučaju podužnog parkiranja, dimenzije parking mesta su: 5,5x2,0m
  • Parkinzi mogu da se rade, kao i trotoari, od montažnih betonskih elemenata i ploča
  • Ovi gradjevinski elementi mogu da budu u boji
  • Potrebno je obezbediti propisan broj parking mesta za hendikepirane i invalide
  • Za projektovanje parkinga za invalide upotrebljava se standard JUS U.A9.204

  1. DEČJA IGRALIŠTA:
  • Unutar blokova potrebno je projektovati dečja igrališta
  • Igrališta se projektuju za različiti uzrast dece






  • U zavisnosti od uzrasta dece, treba predvideti različitu opremu dečjeg igrališta
  • Uz dečja igrališta treba predvideti prostor za odrasle – pratioce za decu
  • Odvojeno od dečjih igrališta projektuju se sportski tereni za mlade: teren za košarku, odbojku, tenis i sl.
  • Posebnu pažnju treba posvetiti hendikepiranim osobama, za koje se projektuju posebna igrališta, ili se u okviru dečjeg igrališta projektuju sprave za upotrebu hendikepiranih osoba



- Potrebno je projektovati igralište za decu do 6 godina, potom za decu od 7 do 12 godina, kao i za mlade od 12 do 18 godina
  1. HENDIKEPIRANE OSOBE, STARE OSOBE I INVALIDI:
  • Posebnu pažnju treba pokloniti hendikepiranim osobama, starim osobama i invalidima. Za njih treba projektovati sledeće prostore:
  • Parking mesta
  • Prilazne rampe ulazima u objekat koje mogu da koriste osobe koje se kreću u invalidskim kolicima
  • Prilazne rampe unutar ulaznog hola objekta
  • Liftove sa širinom vrata prilagodjenom potrebama hendikepiranih osoba koje se kreću u kolicima
  • Unutrašnje hodnike i koridore dimenzionisane za hendikepirane osobe
  • Terene za igru hendikepirane dece
  • Sportske terene prilagodjene za rekreaciju hendikepiranih osoba
  • Potrebno je posebnu pažnju posvetiti eventualnih budućim korisnicima stanova, a koji su hendikepirane osobe – osobe sa posebnim potrebama. Za takve korisnike je potrebno izvršiti izmene u projektu stana, odnosno prilagoditi stan njihovim potrebama
  • Prilikom projektovanja zajedničkih i individualnih stepeništa, posebnu pažnju treba posvetiti njihovom pravilnom dimenzionisanju, obzirom na potrebe starih i hendikepiranih osoba
  • Sve rukohvate na stepeništima treba prilagoditi starim i hendikepiranim osobama





























- U tu svrhu dimenzionišu se vrata u stanu prema širini invalidskih kolica
- Takodje, dimenzionišu se visine kuhinskih elemenata i pulta, visine utičnica i prekidača za svetlo, posebno se opremaju kupatila
  1. PROJEKTOVANJE KOLOVOZA:
  • Najmanja širina kolovoza koju treba projektovati je 5m za izvanblokovske saobraćajnice
  • Za unutarblokovske saobraćajnice, minimalna širina kolovoza je 3m
  • Radijusi krivina na mestima ukrštanja saobraćajnica izvan bloka su min. 6m
  • Radijusi krivina na ukrštanju saobraćajnica unutar bloka su min. 4m
  • Privatni kolski prolazi su projektovane minimalne širine 2,5m
  • Pasaži – kolski prolazi kroz objekte su minimalne širine 3,5m, a njihova minimalna visina je 4m



















-Minimalna visina pasaža od 4m predstavlja visinsko ograničenje za projektovanje prizemne etaže, čija minimalna visina, u tom slučaju, može da iznosi 4m
  1. PROJEKTOVANJE TROTOARA:
  • Predvidjeno je projektovanje trotoara čija je minimalna širina 1,5m
  • Moguća je izgradnja trotoara od tipskih ploča i drugih elemenata za popločavanje, koji mogu da budu u boji

  1. PROJEKTOVANJE BICIKLISTIČKE STAZE:
  • Predvidjeno je projektovanje biciklističke staze u okviru kompleksa bloka 15/10
  • Minimalna predvidjena širina biciklističke staze je 2m

  1. VIZUELNE KOMUNIKACIJE:
  • Potrebno je izraditi projekt dizajna vizuelnih komunikacija na nivou bloka 15/10
  • Vizuelne komunikacije obuhvataju sledeće:
  • Vizuelne znakove – saobraćajne kolske znakove, upozorenja, obaveštenja i dr.
  • Saobraćajne pešačke znakove
  • Oglasne table i informacione table (punktove)
  • Vizuelna obaveštenja i upozorenja (naznaka ulaza u zgradu, izlaza, požarnog puta)
  • Informaciona obaveštenja
  • Vizuelna obaveštenja komercijalnog sadržaja
  • Vizuelna obaveštenja trajnog i privremenog karaktera i dr.



















- obaveštenja o arhitekturi bloka, informacije o korišćenju objekata u bloku, informacije o kućnom redu, stanovnicima bloka, informacije o saobraćaju, redu vožnje i dr.
  1. HORTIKULTURNO REŠENJE:
  • Potrebno je izraditi projekat hortikulturnog rešenja objekta, odnosno, slobodnih površina neposredno uz stambeni objekat
  • Hortikulturno rešenje treba da obuhvati:
  • Plan sadnje i održavanja visokog zelenila












  • Plan sadnje i održavanja niskog zelenila








  • Plan sejanja i održavanja travnjaka i travnatih površina
  • Plan postavljanja saksijskog ukrasnog bilja (ispred ulaza i dr.)
  • Plan postavljanja klupa, fontana, gazebo-a, aleja, staza
  • Plan postavljanja dekorativne spoljne rasvete i dr.








- Potrebno je predvideti drvorede
- u tom pogledu, PDR predvidja sadnju drvoreda duž trotoara i parkirališta
- potrebno je obezbediti 1 drvo na svaka 4 parking mesta
- U planu sadnje i održavanja niskog zelenila treba definisati:
- Grupe niskog zelenila,
- alpinetume (alpinarijume)
- cvetne leje – mesta za sadnju cvetnog bilja, po mesecima cvetanja
  1. PRIKLJUČAK NA VODU:
  • Predvidjeno je da se izvede jedan priključak na gradsku vodovodnu mrežu za jedan ulaz u stambenu zgradu
  • U okviru projekta zgrade potrebno je projektovati prostoriju vodovodne podstanice
  • u podstanici će da budu smešteni priključni uredjaji za gradski vodovod i vodovodne pumpe, kao i uredjaj za regulaciju vodovodnog pritiska u zgradi
-Poželjno je da se projektom predvidi ugradnja vodomera za svaku stambenu jedinicu pojedinačno
  1. ODVODJENJE OTPADNIH I ATMOSFERSKIH VODA:
  • Projektom je potrebno predvideti priključak na gradsku mrežu odvoda otpadnih i atmosferskih voda
  • Projektnim zadatkom je predvidjen 1 priključak na gradsku kanalizacionu mrežu za svaki ulaz posebno
  • Priključak na mrežu za odvodjenje otpadnih i atmosferskih voda treba projektovati unutar propisima definisanog šahta koji treba da se nalazi na udaljenosti najviše 0,5m od regulacione linije objekta
  • Ukoliko postoje suterenske prostorije, potrebno je takodje izvršiti njihovo priključivanje na mrežu za odvodjenje otpadnih voda
  • U slučaju priključivanja suterenskih prostorija, potrebno je obezbediti priključak sa autonomnim sistemom za prepumpavanje
  • U tom smislu, potrebno je projektovati muljnu jamu

  1. PRIKLJUČENJE NA ELEKTRO ENERGETSKU MREŽU:
  • Priključenje zgrade na elektroenergetsku mrežu je potrebno izvršiti putem:
  • Povezivanja na distributivnu transformatorsku stanicu, ili
  • Putem ugradnje još jednog transformatora u postojeću transformatorsku stanicu, što zavisi od broja projektovanih stambenih jedinica
  • Trafo stanice moraju da budu locirane izvan gabarita stambenih zgrada
  • Za zgrade više od 22m, treba predvideti prostorije za smeštaj agregata za napajanje električnom energijom
  • Posebno treba uzeti u obzir projekat javne rasvete i u odnosu na ograničenja ovog projekta treba prilagoditi arhitektonski i elektro projekat novog objekta

  1. PRIKLJUČAK NA TOPLOVODNU MREŽU :























  • Prilikom projektovanja arhitektonskog objekta, potrebno je obezbediti odgovarajuću prostoriju za potrebe priključka zgrade na toplovodnu mrežu
  • Prostoriju toplotne podstanice treba projektovati u prostoru podruma ili prizemlja objekta
  • Ovim prostorijama treba obezbediti prirodnu ili prinudnu ventilaciju
  • Okolnim stambenim jedinicama treba obezbediti dobru akustičnu izolaciju
  • Treba predvideti šolju za česmu sa priključkom u prostoriji i vezu sa kanalizacijom preko slivnika sa kanalizacionom cevi min. Prečnika 110mm

























  1. TEMPERATURE GREJANIH PROSTORIJA:
















































  • U stambenim zgradama sa centralnim grejanjem moraju se obezbediti sledeće računske temperature pojedinih prostorija:
  • Dnevna soba: +200C
  • Kupatilo sa izdvojenim WC-om i sa WC-om: +220C
  • Spavaće sobe, kuhinje, komunikacije u stanu: +200C
  • WC kao posebna prostorija: +200C
  • Sušionica rublja bez provetravanja: +200C
  • Sušionica rublja sa provetravanjem: +160C
  • Poslovne prostorije, kancelarije, lokali: +200C
  • Magacinske prostorije u sklopu lokala, hidroforska postrojenja: +100C
  • Garaža: +50C
  • Stepeništa, toplotne podstanice i ostave se ne greju
  • Proračun potrebne količine toplote za grejanje prostorija i zgrada vrši se prema priznatim propisima
  • Proračun i izbor koeficijenata prolaza toplote »K« vrši se prema vrsti pregrada i materijala preciziranih u arhitektonsko-gradjevinskom projektu, prema projektu toplotne zaštite objekta i u skladu sa postojećim standardima i propisima (JUS.U.J5.510.)
  • Treba predvideti mogućnost merenja utroška toplotne energije za svaki stan posebno
  • Kao grejna tela mogu da se predvide radijatori, registri od glatkih cevi i ostala grejna tela savremene konstrukcije, uz saglasnost investitora
  • Grejna tela se postavljaju po pravilu ispod prozora, izuzetno i na drugom pogodnom mestu u prostoriji

















































  1. PRIKLJUČAK NA VRELOVODNU MREŽU:
  • Potrebno je obezbediti u projektu prostoriju podstanice za priključak na gradsku mrežu vrelovoda
  • Prostorije za uredjaje za povećanje pritiska vode (pumpe) predvidjaju se za zgrade kod kojih su neophodni ovi uredjaji u kućnoj mreži zbog visine zgrade, velike potrošnje vode, povremenog pada pritiska, hidrantske mreže i sl.
  • Ova prostorija treba da je zvučno izolovana od stambenih i radnih prostorija
  • One moraju da imaju slivnik min. Ø100 u podu
  • Prostorije za vodomere obavezne su tamo gde pored stanova ima i poslovnih prostorija
  • Takodje, potrebno je obezbediti izgradnju vrelovodnog priključka od vrelovoda do podstanice

  1. PRIKLJUČAK NA GASOVODNU MREŽU:

















  • Potrebno je projektom obuhvatiti priključivanje zgrade na gradsku gasovodnu mrežu
  • Gas se koristi kao energija za pripremu grejnog medijuma za grejanje i za pripremu tople potrošne vode
  • Gas se može neposredno koristiti i za štednjake u kuhinjama
  • U sklopu gasnog priključka, potrebno je predvideti prostoriju minimalne kvadrature namenjenu za gasnu podstanicu
  • Projekat treba izvesti u svemu prema datim uslovima i standardima za ovu oblast




















  1. INSTALACIJA LIFTOVA:
  • Osobni liftovi u stambenoj zgradi u slučaju spratnosti P+4 i više
  • Potrebno je uraditi poseban projekat lifta, koji je usaglašen sa gradjevinskim instalacijama
  • Potrebno je ugraditi lift sa sledećim karakteristikama:
  • Nosivost 450gk ili 6 osoba
  • Brzina vožnje V/V2=0,8/0,2m/sek
  • Pogon, hidraulični lift ili asinhroni motor sa dve grupe polova
  • Broj uključaka na čas: 180
  • Sa električnom komandom, sabirnom prema dole
  • Potrebno je na glavnoj stanici predvideti signalizaciju položaja kabine, kao i smera kretanja kabine
  • Na svim ostalim stanicama treba predvideti samo signal pristajanja
  • Lift mora imati mašinsku kućicu

  1. VENTILACIJA:
  • Za odvojene prostorije: ostave za hranu, plakarske ostave za hranu i za kućni pribor, kupatila i WC-e, koje nisu prirodno osvetljene i ventilisane, mora se predvideti prirodna ventilacija putem ventilacionih kanala
  • Isto važi i za prostorije za pripremanje hrane kada su osvetljene preko prostorije za obedovanje
  • Prirodnu ventilaciju treba tako izvesti da svaka od pomenutih prostorija ima poseban ventilacioni kanal od te prostorije do krova
  • Ako to nije moguće, ventilaciju izvesti sa jednim sabirnim kanalom po vertikali za prostorije slične namene i jednim priključkom po etaži sa dislociranim uključenjem u sabirni kanal
  • Predlažem izvodjenje sistema prinudne ventilacije (mehaničke)
  • U garažama za putničke automobile mora se obezbediti provetravanje radi uklanjanja štetnih gasova i para zapaljivih tečnosti od motora sa unutrašnjim sagorevanjem
  • Kod nadzemnih zatvorenih garaža se provetravanje može rešiti kao prirodno ili prinudno, dok je kod podzemnih garaža obavezno prinudno provetravanje

  1. PRIKLJUČAK NA TELEKOMUNIKACIONU MREŽU:


































  • Priključak na telekomunikacionu mrežu treba izvršiti preko tipskog TT priključka
  • Kablovsku instalaciju do ormana, mesto koncentracije instalacionih vodova, vrstu i veličinu priključnog ormana treba odrediti u saglasnosti sa preduzećem TT saobraćaja
  • Od ormana koncentracije do pojedinih stanova vodove instalacije telefona treba polagati isključivo u cevi (za sve tehnologije gradjena) u stepenišnim i drugim stalno pristupačnim prostorijama, vodeći računa o optimizaciji dužine vodova
  • U svakom stanu treba predvideti min. jedan priključak za direktnu telefonsku liniju i to u ulaznom delu, odnosno, degažmanu
  • Za stanove veće od trosobnog, treba predvideti dva priključka za istu telefonsku liniju (ulazni deo i spavaća soba)





































  1. RTV ANTENE I/ILI KDS
  • Za zgradu treba predvideti zajedničku RTV antenu i/ili priključak na KDS, za koje po montiranju treba pribaviti atest
  • Antena se postavlja na krovu zgrade, vodeći računa o tehničkim uslovima za prijemna antenska postrojenja, kao i o uticaju izvora smetnji (elektromotora za lift, krovni ventilator i sl.)
  • Priključak na KDS može da bude na krovu ili u prizemlju zgrade, u skladu sa uslovima lokalnog KDS operatera i/ili RTV
  • Nosač RTV antene povezuje se sa gromobranskom instalacijom ili temeljnim uzemljivačem objekta
  • Antensko, odnosno, KDS pojačalo smešta se u suvu prostoriju u potkrovlju, odnosno u prizemlju objekta
  • Antenske vodove treba uvući u instalacione izolacione cevi
  • Antensku priključnicu treba postaviti u svakoj sobi

  1. INSTALACIJE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA:
  • Za polaganje instalacionih vodova informacionih tehnologija potrebno je predvideti jednu instalacionu izolacionu cev Ø36 u stepenišnom prostoru, od podruma do tavana, sa razvodnim kutijama na svakom spratu
  • Od razvodnih kutija do ulaznog dela svakog stana položiti po jednu instalacionu izolacionu cev Ø16

  1. INSTALACIJE NUŽNOG OSVETLJENJA, ZVUČNE POŽARNE SIGNALIZACIJE I REZERVNOG IZVORA NAPAJANJA:
  • Treba predvideti nužno osvetljenje sa pojedinačnim izvorom napajanja
  • U stepenišnom prostoru potrebno je predvideti zvučnu požarnu signalizaciju sa tasterima za aktiviranje na svakom stepenišnom podestu
-Moguće i poželjno je predvideti razvod ovih instalacija i u okviru pojedinačnih stambenih jedinica
  1. GROMOBRANSKA INSTALACIJA I UZEMLJIVAČ :
  • Gromobranska instalacija predvidja se u skladu sa tehničkim propisima, s tim da gromobran bude izveden kao jedinstvena i trajna celina sa objektom
  • Za odvode koristi se pocinkovana čelična traka
  • Za odvod može da se koristi i armatura betonskih konstrukcija, koju pre betoniranja treba zavarivanjem povezati tako da se uspostavi neprekidan galvanski spoj od hvataljki do uzemljivača
  • Uzemljivač treba izvesti kao temeljni uzemljivač objekta
  • Temeljni uzemljivač se ugradjuje u temelje spoljnih zidova zgrade u obliku zatvorenog prstena, a kod većih objekata treba ga izvesti i u temeljima nekih unutrašnjih zidova
  • Za temeljni uzemljivač treba koristiti armaturu temelja objekta ili ga treba izvesti posebno položenom pocinkovanom čeličnom trakom
  • Traku treba na što više mesta (10m) spojiti varovima ili zavrtnjevima sa armaturom temelja

  1. PROJEKAT POSTAVLJANJA KLIMA UREDJAJA:
  • Potrebno je projektom obuhvatiti problem instalacije uredjaja klimatizacije unutar stambenih i poslovnih jedinica
  • Potrebno je predvideti mesta na fasadi za postavljanje spoljnih jedinica uredjaja za klimatizaciju
  • Spoljne jedinice treba postaviti na taj način da mogu nesmetano da funkcionišu, a da pr tom ne narušavaju estetiku i arhitektonsku vrednost fasada objekta
  • U tom pogledu, potrebno je projektovati posebna mesta na fasadi, uključujući i moguće fasadne elemente (tranzene, brisoleje, pregrade i sl.) koji će da sakriju spoljašnje jedinice klima uredjaja

  1. VIDEO NADZOR:
  • Projektom je potrebno izraditi plan i tehničku shemu video nadzora nad objektom
  • Posebno se video nadzorom pokriva prostor ispred objekta, a posebno prostor unutar objekta
  • Sistem video nadzora može da bude centralni i u tom slučaju se nalazi u prostoriji iz koje se upravlja i kontroliše sistemom
  • Takodje, moguće je predvideti individualne sisteme nadzora, pri čemu svaka stambena jedinica, pojedinačno, ima mogućnost vizuelnog nadzora
  • Ovaj sistem je moguće povezati sa sistemom interfona

  1. INTERFON:
  • Projektom je potrebno predvideti ugradnju interfonskog sistema, koji povezuje sve stambene jedinice sa audio-vizuelnim uredjajem postavljenim ispred uličnog ulaza u objekat
  • Ovaj sistem sadrži mogućnost daljinskog otključavanja ulaznih vrata – iz svakog stana
  • Ovaj sistem može da bude povezan sa svim ulazima u objekat, uključujući i garaže

  1. TEHNIČKO OBEZBEDJENJE STANOVA I ULAZA:
  • Potrebno je projektom predvideti tehničko obezbedjenje stanova
  • Ovo obezbedjenje se vrši instalacijom i upotrebom sistema alarma
  • Sistem alarma se primenjuje na taj način da alarm reaguje na: nedozvoljen kontakt sa vratima ili prozorima, pokušaj provale ili reaguje u trenutku provale
  • Sistem uključuje alarm, a takodje, obaveštava službu FTO o provali. Istovremeno, putem mobilnog telefona, obaveštava vlasnika stana o provali ili pokušaju provale
  • Tehničko obezbedjenje stanova se takodje vrši ugradnjom blindiranih vrata sa protivprovalnim bravama

  1. SAKUPLJANJE OTPADAKA:
  • Projektom treba predvideti sabirni punkt za smeštanje sabirnih posuda – kontejnera
  • Takodje, postavljaju se kontejneri za sekundarne sirovine: papir, staklo (različiti po bojama stakla), metal, plastiku i dr.
-U sklopu sudopere, u kuhinjama stanova, je moguće predvideti ugradnju sistema za usitnjavanje organskog otpada
  1. ZAŠTITA OD BUKE:
  • Najviši nivo dozvoljene buke na prostoru ulice je 55db (A) noću, a 65db (A) danju
  • Unutar stambenog objekta, najviši dozvoljeni nivo buke je 25db (A) noću i 30 db (A) danju
  • Zaštita od buke na prostoru izvan objekta se obezbedjuje uspostavljanjem pravilnog sistema saobraćaja i režima saobraćaja, pravilnom dispozicijom saobraćajnica i povlačenjem zgrade od prometnih saobraćajnica
  • Zaštita od buke unutar objekta se postiže upotrebom savremenih materijala i opreme u izgradnji

  1. ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH I TEHNIČKIH NEPOGODA:
  • Potrebno je projektom omogućiti zaštitu objekta od poplava
  • U tom smislu, potrebno je projektovati podizanje objekta na bezbednu kotu, koja nije ugrožena eventualnom poplavom
  • Ne preporučuje se izgradnja podzemnih etaža, zbog vrlo visokog nivoa podzemnih voda

  1. SEIZMIČKA ZAŠTITA:
  • Potrebno je projektom obuhvatiti sve elemente seizmičke zaštite objekta
  • Konstruktivno rešenje mora da sadrži elemente zaštite objekta od zemljotresa
  • Ovi elementi uključuju: seizmička ukrućenja objekta, izgradnju seizmičkih zidova, kao i proračun konstrukcije na dejstvo eventualnih seizmičkih sila
  • Područje naselja »Bistrica« nalazi se u zoni 8° MCS

  1. MERE ZAŠTITE OD POŽARA:
  • Postoje pasivne i aktivne mere zaštite od požara, a u projektu treba primeniti sve raspoložive pasivne mere zaštite protiv požara, kao što su:
  • Gradnja objekta od vatrootpornih materijala
  • Obezbedjenje prilaza objektima za slučaj potrebe gašenja požara
  • Potrebno je predvideti ulazna vrata u stambene jedinice koja sadrže protivpožarna svojstva, odnosno, ne dozvoljavaju prenošenje požara iz koridora u unutrašnjost stambene jedinice
  • Takodje, potrebno je projektovati sve instalacione duktove u skladu sa propisima protivpožarne zaštite
  • U smislu obezbedjenja prilaza objektu u slučaju požara, potrebno je projektom omogućiti pristup protivpožarnom kamionskom vozilu neposredan prilaz fasadama objekta, uključujući sve unutrašnje fasade
  • Treba omogućiti kolske prolaze za pristup protivpožarnom vozilu
  • Dužina prilaza mestu gašenja požara definisana je dužinom protipožanog creva i dužinom protipožarnih lestvi
-Moguće i poželjno je projektom predvideti i aktivne protivpožarne mere u svim pojedinačnim stambenim jedinicama razvodom ovih instalacija i u okviru stanova, sa javljačima i sprinklerima u svim prostorijama
  1. INTELIGENTNA KUĆA
  • U okviru projekta moguće je primeniti sisteme upravljanja i održavanja pojedinih ili svih stanova po principu »inteligentne kuće«
  • Ovaj sistem je poznat u svetu i odnosi se na automatizaciju upravljanja i kontrole: elektroinstalacija visoke struje, instalacija niske struje, grejanja i klimatizacije, osvetljenja prostora, uključivanja i i sključivanja pojedinih ili svih uredjaja u stanu, upravljanje sistemom protivprovalne zaštite, upravljanje sistemom protivpožarne zaštite, sistemom spuštanja i podizanja roletni, sve do upravljanja audio-vizuelnim sistemom u stanovima
  • Ovaj sistem se takodje primenjuje u sadejstvu sa drugim sistemima, kao što su:
  • Sistem solarnog grejanja vode i prostora, individualni sistem za proizvodnju električne energije i dr.

  1. SPECIFIČNI SISTEMI U STANOVIMA:
  • Potrebno je predvideti mogućnost ugradnje specifičnih pojedinih sistema, kao što su:
  • Sistem spuštanja i podizalja prozorskih roletni, vezano za stepen osunčanosti prozora
  • Sistem blind prozora. Blind prozori se koriste posebno na mestima velikih staklenih površina, balkonskih i terasnih vrata. Ovaj sistem se primenjuje na mestima gde postoji bojazan da, prilikom loma klasičnog stakla može da dodje do povrede stanovnika, posebno dece.
  • Ulazna vrata treba izraditi u sistemu blind stakla (ranije se koristilo armirano staklo), koje je tokom upotrebe izloženo udarima.
  • Ista vrsta stakla se primenjuje na stepenišnim, balkonskim i drugim ogradama






























  1. PODIZANJE ESTETSKOG NIVOA ENTERIJERA ZAJEDNIČKIH PROSTORA:



















  • Ulazni hol i zajednički hodnici i koridori u stambenoj zgradi predstavljaju kako mesta komunikacije samih korisnika, tako i prvi i presudan vizuelni kontakt spoljnih posetilaca sa samim objektom.
  • U tom pogledu, potrebno je te prostore enterijerski obraditi što reprezentativnije, luksuznijim materijalima i opremom.
  • Takodje, zajedničke prostore treba oplemeniti,
humanizovati.














-Zidovi mogu da se ukrašavaju reprodukcijama slika, grafika, mozaicima, plakatima i dr.)
-Unutar prostora hola mogu da se unose i izlažu umetnička vajarska dela, te ona upotrebne vrednosti (mini fontane, česme i dr.)
- Uvodi se zelenilo: cvetni aranžmani, drveće i dr.
  1. LOKALI ZA NAMENU TRGOVINE I USLUGA
· Prema PDR-e, predvidjena je izgradnja lokala sa namenom trgovine, u sklopu gradskog linearnog centra
· Lokale je moguće projektovati na uličnoj strani stambenog objekta, sa ulazima iz pravca produžetka ulice Braće Dronjak
· Ulaz u svaki lokal treba da bude zaštićen vetrobranom ili putem trema i sl.
· Svaki lokal namenjen trgovini treba da sadrži svu potrebnu opremu i instalacije koje su neophodne za obavljanje trgovinske delatnosti, a u zavisnosti od vrste i namene lokala
· Nije dozvoljeno bavljenje bučnim uslužnim aktivnostima, kao ni aktivnostima koje narušavaju ekološke standarde (na pr.: restorani sa zagadjivačima – roštiljem, a bez neophodnih filtera)
· Uz lokale je projektom predvidjen:
· Magacinski prostor. Moguće je omogućiti korišćenje dvonamenskog skloništa u funkciji magacina
· Sanitarni prostor, koji sadrži WC sa tuš kabinom, garderobu, mesto za presvlačenje i odmor
· Magacin priručnog materijala za održavanje higijene
· Ulazi u lokale namenjene trgovini su locirani direktno sa strane ulice
· Snabdevanje je poželjno organizovati neovisno od ulaza za posetioce

  1. LOKALI ZA NAMENU POSLOVANJA
· U prizemlju objekta je predvidjena izgradnja lokala i drugih objekata – prostora za namene poslovanja
· Nije dato nikakvo ograničenje u pogledu veličine i dimenzionih karakteristika ovih prostorija, pa je njih moguće projektovati u skladu sa zahtevima i potrebama investitora
· Uz lokale poslovnog karaktera su predvidjeni:
· Sanitarni prostor sa WC-om i lavaboom (i tušem)
· Prostor garderobe
· Prostor za smeštaj priručnih sredstava održavanja
· Prostor sa mogućnošću funkcije smeštaja arhive
· Ulaze u lokale namenjene poslovanju je moguće postaviti na uličnu fasadu zgrade
· Takodje, moguće je ulaze u pojedine lokale postaviti iz unutrašnjeg ulaznog hola objekta
· Ovaj hol treba da bude u potpunosti izdvojen od ulaznog hola u stambeni deo objekta
· Svaki poslovni prostor treba da ima:
· Dovoljan broj telefonskih ISDN priključaka
· Dovoljan broj kompjuterskih mrežnih i internet priključaka (min. 1 za svako radno mesto)
· Video nadzor sa snimanjem
· Služba obezbedjenja može da bude organizovana na nivou pojedinih lokala, ali je bolje da bude organizovana na nivou cele zgrade, uključujući i lokale
· Svaki lokal treba da ima dovoljan broj parking mesta, kako za zaposlene, tako i za posetioce

  1. OSTALI TIPOVI LOKALA:
· Moguće je predvideti i druge tipove lokala, sa različitim funkcionalnim karakteristikama, kao što su:
· Funkcije obrazovanja (stručne škole i kursevi)
· Funkcije usluga i servisa (frizer, hemijsko čišćenje i sl.) i dr
· Prostor lokala sa specifičnom funkcijom će biti tretiran i projektovan u skladu sa funkcijom

  1. POSEBNI PROSTORI ZA REKREACIJU; ZATVORENI BAZEN SA PRATEĆIM FUNKCIJAMA I PRATEĆIM PROSTORIMA




















· U okviru jedne od etaža objekta (prizemna, prizeman dvorišni prostor bloka ili potkrovna etaža) moguće je realizovati poseban prostor za rekreaciju – zatvoreni bazen sa pratećim funkcijama i pratećim prostorima
· bazen treba da bude projektovan kao rekreativni bazen, u aneksu zgrade, sa posebnim ulazom iz objekta ili iz vana
· bazen je zatvorenog tipa, za stanovnike stambene zgrade, a po mogućstvu, mogu da ga koriste i korisnici koji ne žive u stambenoj zgradi
· bazen treba da predstavlja funkcionalnu celinu za sebe, koja je funkcijom i konstruktivno odvojena od ostalog dela zgrade
· osnovne funkcionalne celine bazena su:
· bazenska sala, pokrivena, grejana i provetravana – klimatizovana, sa pratećim prostorima i sadržajima,
· prilazni hol
· garderobe za presvlačenje (muške i ženske)
· tuševi
· prateće prostorije, medju kojima su:
· prostor za masažu,
· solarijum,
· trim sala,
· teretana,
· sauna sa posebnim pretprostorom i kabinama
· soba za smeštaj rekvizita
· bar i dr.






































  1. PRIVATNE GARAŽE:
· U prostoru prizemlja objekta ili u proširenom prostoru prizemlja koji se nalazi u dvorišnom delu stambenog bloka, moguće je izgraditi sadržaje pokrivene zatvorene garaže
· Garažu je potrebno projektovati kao zatvoreni prostor, unutar kojeg su sagradjeni medjusobno zatvoreni i odvojeni prostori individualnih garaža
· Prilaz garaži je kontrolisan i ograničen samo na vlasnike individualnih garaža – garažnih mesta i ovlašćene korisnike garaža
· Svaka individualna garaža je opremljena:
· vratima sa automatskim – daljinskim otvaranjem i zatvaranjem,
· video nadzorom 24h,
· jednim točećim mestom – lavaboom,
· sistemom za daljinsko grejanje
· garaža je povezana sa unutrašnjosti stambene zgrade pokrivenim i zatvorenim koridorom i vertikalnom stepenišnom i liftovskom komunikacijom
· postoji mogućnost daljinskih komandi otključavanja, paljenja svetla, grejanja, pa čak i paljenja motornih vozila iz stana zgrade
· garaža je pokrivena automatskim sistemom video nadzora
· kao i automatskim sistemom kontrole ulaska i izlaska u nju





























PROJEKTNI ZADATAK SA UKLJUČENIM FUNKCIONALNIM CELINAMA I NJIHOVOM OKVIRNOM POVRŠINOM

LAMELA 1

REKAPITULACIJA POVRŠINA PREDVIDJENIH PROJEKTNIM ZADATKOM:



BRUTO POVRŠINA TIPSKE ETAŽE
DEFINISANA REGULACIONOM –
GRADJEVINSKOM LINIJOM: 693,00 m2

PREDVIDJENA NETO POVRŠINA TIPSKE ETAŽE: 623,70 m2

PREDVIDJENA NETO POVRŠINA PRIZEMLJA: 623,70 m2

PREDVIDJENA NETO POVRŠINA POTKROVLJA: 580,00 m2

PREDVIDJENA NETO POVRŠINA LAMELE 1
(BEZ GARAŽE I SKLONIŠTA): 3.698,50 m2

NETO POVRŠINA GARAŽE: 300,00 m2

NETO POVRŠINA SKLONIŠTA: 200,00 m2

UKUPNA PREDVIDJENA NETO POVRŠINA OBJEKTA: 4.198,50 m2


Napomena:

Date površine su okvirne i mogu se promeniti u odnosu na tip i vrstu projektovane konstrukcije, debljine zidova i drugih elemenata koje obuhvata arhitektonski projekat.
U datu površinu nije ušao objekat prostora za sport i rekreaciju sa bazenom, koji se nalazi u prizemlju unutarblokovske površine.









PRIZEMNA ETAŽA:

ZAJEDNIČKE PROSTORIJE :
FUNKCIONALAN TIP PROSTORA PREDVIDJENA POVRŠINA PROSTORA U m2 NAPOMENA



  1. ULAZNI VETROBRAN


  1. ULAZNI HOL U STAMBENI DEO ZGRADE
20
  1. LIFTOVSKI PREDPROSTOR
6
  1. STEPENIŠNI PROSTOR


  1. OSTAVA ZA BICIKLE, KOLICA I DR.
12
  1. SERVISNI PROSTOR – PROSTOR ZA SREDSTVA ODRŽAVANJA STAMBENE ZGRADE
6
  1. PROSTORIJA ZA SMEŠTAJ UREDJAJA ZA POVEĆANJE PRITISKA VODE I VODOMERA
6
  1. PROSTORIJA ZA SMEŠTAJ PRIKLJUČAKA: RAZVODNE TABLE ELEKTROINSTALACIJA, PRIKLJUČKA TELEFONSKE INSTALACIJE, KOMPJUTERSKE INFORMACIONE INSTALACIJE, PRIKLJUČKA ANTENSKOG POJAČALA KDS INSTALACIJE I RTV INSTALACIJE
8
  1. PROSTORIJA ZA SMEŠTAJ OBEZBEDJENJA OBJEKTA, EVENTUALNO PORTIRA I VRŠENJE VIDEO NADZORA
6
  1. PROSTORIJA TOPLOTNE PODSTANICE
6
  1. PROSTORIJA PODSTANICE GASNE INSTALACIJE
6
  1. SERVISNA PROSTORIJA LIFTA
6 · Ukoliko je lift hidraulični, servisna prostorija je u prizemlju.
· Medjutim, za elektromotorni lift, ova prostorija se nalazi na završnoj etaži zgrade
  1. PROSTORIJA ZA SMEŠTAJ APA UREDJAJA - AKUMULATORSKOG SISTEMA OSVETLJENJA
6
  1. ZAJEDNIČKA PROSTORIJA – PROSTORIJA SKUPŠTINE STANARA
12-16 · Ova prostorija nije obavezujuća, ali je poželjno predvideti je











TRGOVAČKE I POSLOVNE PROSTORIJE:
FUNKCIONALAN TIP PROSTORA PREDVIDJENA POVRŠINA PROSTORA U m2 NAPOMENA
  1. LOKALI ZA NAMENU TRGOVINE
300 · Uz lokale projektovati i mokre čvorove, kao i magacinski prostor
· Moguće je korišćenje u funkciji magacinskog prostora dvonamensko sklonište
  1. LOKALI ZA NAMENU POSLOVANJA
200
  1. LOKALI ZA OSTALE NAMENE

· Obračunava se površina po potrebi












PRIVATNE GARAŽE:
FUNKCIONALAN TIP PROSTORA PREDVIDJENA POVRŠINA PROSTORA U m2 NAPOMENA
  1. PRIVATNI PROSTOR GARAŽA
300
  1. KOMUNIKACIJE I PRETPROSTOR GARAŽE
100




SKLONIŠTE:
FUNKCIONALAN TIP PROSTORA PREDVIDJENA POVRŠINA PROSTORA U m2 NAPOMENA
  1. PROSTOR SKLONIŠTA
200





POSEBNI PROSTORI ZA REKREACIJU: ZATVORENI BAZEN SA PRATEĆIM FUNKCIJAMA I PRATEĆIM PROSTORIMA:

FUNKCIONALAN TIP PROSTORA PREDVIDJENA POVRŠINA PROSTORA U m2 NAPOMENA
  1. BAZENSKA SALA
180
  1. ULAZNI HOL U SALU SA BAZENOM
25
  1. GARDEROBE
20
  1. TUŠEVI
10
  1. BAR
10
  1. SOLARIJUM
20
  1. FITNES SALA
50
  1. TERETANA
50
  1. SAUNA
20
  1. SOBA ZA MASAŽU
20






TIPSKI SPRAT VARIJANTA 1 :

FUNKCIONALAN TIP PROSTORA PREDVIDJENA POVRŠINA PROSTORA U m2 NAPOMENA
ČETVOROSOBAN STAN 120
TROIPOSOBAN STAN 100
TROSOBAN STAN 80
DVOIPOSOBAN STAN 60
DVOSOBAN STAN 60
JEDNOIPOSOBAN STAN 40
JEDNOIPOSOBAN STAN 40






TIPSKI SPRAT VARIJANTA 2 :

FUNKCIONALAN TIP PROSTORA PREDVIDJENA POVRŠINA PROSTORA U m2 NAPOMENA
TROIPOSOBAN STAN 100
TROIPOSOBAN STAN 100
TROSOBAN STAN 100
DVOIPOSOBAN STAN 60
DVOIPOSOBAN STAN 60
DVOSOBAN STAN 50
JEDNOIPOSOBAN STAN 50







TIPSKI SPRAT VARIJANTA 3 :

FUNKCIONALAN TIP PROSTORA PREDVIDJENA POVRŠINA PROSTORA U m2 NAPOMENA
ČETVOROSOBAN STAN 120
ČETVOROSOBAN STAN 120
TROSOBAN STAN 100
DVOIPOSOBAN STAN 80
DVOIPOSOBAN STAN 80
JEDNOIPOSOBAN STAN 40
JEDNOSOBAN STAN 40










TIPSKI SPRAT VARIJANTA 4 :

FUNKCIONALAN TIP PROSTORA PREDVIDJENA POVRŠINA PROSTORA U m2 NAPOMENA
PETOSOBAN STAN 160
TROIPOSOBAN STAN 100
TROSOBAN STAN 80
DVOIPOSOBAN STAN 80
DVOIPOSOBAN STAN 80
JEDNOIPOSOBAN STAN 40
JEDNOIPOSOBAN STAN 40








POTKROVNA ETAŽA :

FUNKCIONALAN TIP PROSTORA PREDVIDJENA POVRŠINA PROSTORA U m2 NAPOMENA
PENTHAUS 180+80 krovna terasa
PENTHAUS 160
PENTHAUS 160